Obitelj Draganić Vrančić (1434. – 1921.)

Razina opisa: fond

Vrsta medija: neposredovan

Oblik sadržaja: tekstslika

Identifikator djela: HR-DAZD-352

Usvojeni naslov djela: Obitelj Draganić Vrančić (1434. – 1921.)

Dodatno obilježje djela: fond

Varijantna pristupnica za djelo: Obiteljski fond Draganić Vrančić (1434. – 1921.)

Varijatni naslov djela: Obiteljski fond Draganić Vrančić (1434. – 1921.)

Identifikator primjerka: HR-DAZD-352

Preporučeni način citiranja: HR-DAZD-352 Obitelj Draganić Vrančić (1434. - 1921.)

Opis sadržaja: Gradivo obiteljskog fonda Draganić Vrančić sadrži privatne i poslovne spise triju generacija obitelji Vrančić, jedne generacije obitelji Draganić i pet generacija obitelji Draganić Vrančić u rasponu od 1484. do 1921. godine. Raspon godina u kojima je nastalo gradivo za punih pedeset godina povećava dokument koji izravno ne pripada niti jednoj od tri obitelji. Radi se o dokumentu na oštećenoj pergameni koji sadrži uredbu kralja Sigismunda o organizaciji vlasti u državi iz godine 1434. razvrstanoj u seriju 5. Miscellanea, podseriju 5.2. Dokumenti raznih institucija i vladara. To je jedna od tri kraljevske povelje u fondu uz ukaz kralja Maksimilijana II. o imenovanju Antuna Vrančića namjesnikom u Ugarskoj i kralja Matije I. (Korvina) o posjedu Kninskog kaptola, a čuva se i nekoliko dukala i papinskih isprava. Najmlađi spis u ovom fondu pripada 3. seriji – Obitelj Draganić Vrančić, podseriji 3.7. koja sadrži spise Alfreda Draganića Vrančića rođ. 1863., a radi se o njegovoj molbi da mu se vrati dozvola za lovačku pušku, iz 1921. godine. Spisi ovog fonda su od druge polovice 16. st. kronološki cjelovito sačuvani, a samo se za seriju 4. Posjedi, podseriju 4.3. Posjedi Draganić Vrančić, može reći da je i sadržajno cjelovita. Međutim, kad uzmemo poznato o povijesti obitelji Draganić Vrančić, niti za ovu seriju ne bismo mogli reći da je sadržajno cjelovita zbog toga što sadrži većim dijelom dokumente tzv. šibensko-prvićke grane obitelji. Uvidom u popis gradiva koji su učinili kolege iz riječkog Arhiva koji sadrži 0,8 d/m spisa obitelji Draganić Vrančić, može se zaključiti da su spisi koji se odnose na posjed Pirovca dio riječkog fonda obitelji Draganić -Vrančić. Spisi serije Posjedi pružaju dobar uvid u sve elemente zemljišnih odnosa na području Šibenika od 17. do 19. st. Kao posebnu vrijednost ovog fonda treba istaknuti autografe i skice Fausta Vrančića, te autografe njegovog strica Mihovila i nećaka Karla. Zanimljiv je i plan dvorca Escorial u Španjolskoj, tiskan 1597. godine, u prvih pedeset godina tiskanja u Europi

Područje: K.2. Obiteljski arhivski fondovi

Oblik ili žanr: arhivsko gradivo

Jezik: hrvlatitager/deu

Pismo sadržaja: latinica

Opseg: 0,35 d/m, 3 kutije, 22 komada

Materijalni nositelj: listsveščić

Materijal podloge: papirpergamena

Materijal nanosa: tintatintana olovkagrafitna olovkatiskarska boja

Tehnika: rukopistisakstrojopis

Način nabave: Gradivo ovog fonda u Arhiv je preuzeto 1948. godine, ali primopredaja nije zabilježena u Knjizi primljenog gradiva

Plan sređivanja: Gradivo obiteljskog fonda Draganić Vrančić obuhvaća vremenski raspon od 1434. do 1921. godine. Do sređivanja nalazilo se u četiri svežnja, krivo procijenjena na 0,7 d/m. Nakon sređivanja, uz minimalno odbacivanje nekih korica i košuljica, dokumenti su smješteni u 3 arhivske kutije, s tim da su 22 spisa zbog formata uložena u mape i odložena u za to predviđene ladice. Prije ulaganja u mape, spomenuta 22 spisa predana su u Restauratorski odjel Arhiva, neki na popravak, a neki samo na izravnavanje. Fond sadrži 20 spisa na pergameni. Uvidom u dokumente utvrđeno je da se manji dio dokumenata odnosi na razdoblje prije povezivanja obitelji Draganić i Vrančić, dakle prije 1743. godine.Uvidom u dokumente utvrđeno je da se manji dio dokumenata odnosi na razdoblje povezivanja obitelji Draganić i Vrančić, dakle prije 1743. godine. Ti su spisi identificirani i razvrstani u serije obitelji Draganić, Vrančić i Draganić Vrančić, a unutar njih na generacijske serije. Samo za neke osobe bilo je dovoljno spisa da se razvrstaju na niže skupine uobičajene za obiteljske fondove. Kod osoba kod kojih je bilo korespondencije primijenjen je sljedeći princip razvrstavanja za tu seriju: prema pošiljatelju abecedno s izuzetkom rodbine koja ide na početak. Najveći dio spisa odnosi se na upravljanje obiteljskim posjedima koji su sačuvani u jedinstvenoj seriji. Unutar te serije izdvojeni su dokumenti stariji od godine 1743. kad su se obitelji povezale, i razvrstani u podserije obitelji Draganić, Vrančić i Draganić Vrančić. Samo je podserija spisa o posjedima obitelji Draganić Vrančić bila sadržajno cjelovita i dijeljena na uobičajene podskupine karakteristične za te spise. I u ovom obiteljskom fondu za dio spisa nije bilo moguće utvrditi na koji način su povezani s obiteljima Draganić, Vrančić i Draganić Vrančić, pa su razvrstani u seriju 5. Miscellanea. Prilikom obrade dokumenata za opis po elementima KAM pravilnika došlo se do nekih saznanja koja bi omogućila razvrstavanje nekih dokumenata ove serije u generacijske serije i to one iz razdoblja prije povezivanja obitelji Draganić i Vrančić. Ti zahvati će se učiniti kad bude rađena revizija fonda, a nova saznanja budu potvrđena bez dvojbe. U tom slučaju bi ti dokumenti dobili nove signature.Osim 3 lista fragmenata i bilješki, svi dokumenti ove serije su identificirani, popisani i razvrstani u 3 podserije.

Odabir, izlučivanje i rokovi čuvanja arhivskog gradiva: Iz fonda nije ništa izlučeno, a predviđeno je trajno čuvanje

Napomena o povijesti djela: Dio obiteljskoga arhiva s rukopisnom ostavštinom, korespondencijom i dokumentima o Antunu, Faustu i Mihovilu Vrančiću dospio je u XVIII. st. u arhiv ugarske obitelji Szécheny. Popis toga arhivskoga gradiva objavio je Martin Juraj Kovačić u Scriptores rerum Hungaricarum minores inediti, 2, Budim 1798, str. 389-444. G. Valentinelli, Bibliografia della Dalmazia e del Montenegro, Zagreb 1855, 88 navodi da je Kovačić objavio i popis još jednog dijela arhiva obitelji, koji je 1797. prenesen u Beč (Elenchus chronologicus auctorum partim originalium authenticorum, partim autographorum, partim apographorum, ex archivio Verantiano Draganichiano, Beč s. a. Prema inventaru D. Foretića, obiteljski je fond Draganić Vrančić u Arhiv stigao 1948. godine. Uvidom u knjigu primopredaje i uredske knjige Državnog arhiva u Zadru nije pronađen podatak o primopredaji ovog gradiva. U dokumentaciji Državnog arhiva u Zadru pronađen je putni račun Stjepana Antoljaka, upravitelja Državnog arhiva u Zadru koji je kao „vođa stručne komisije za pregled dalmatinskih knjižnica i arhiva“ u razdoblju od 4. do 24. lipnja 1948. putovao po Dalmaciji. Prema podacima iz tog putnog računa, vidimo da je 7. lipnja iz Šibenika otputovao na otok Prvić i i obišao mjesta Prvić Luka i Prvić Šepurine. Iz izvješća upućenog Oblasnom Narodnom odboru 29. lipnja 1948. broj 13/1948., doznajemo da su u Prvić Šepurinama od obitelji Draganić Vrančić otkupili malobrojne dokumente te obitelji za 3000 dinara. U izvješću također stoji da je prof. Šime Jurić, valjda zabunom, među knjigama koje je on otkupio od iste obitelji i poslao u Zagreb, poslao i nekoliko pisama Fausta Vrančića. U spomenutom izvješću Stjepan Antoljak moli naslov (Oblasni narodni odbor u Splitu) da intervenira i traži povrat tih pisama iz Sveučilišne knjižnice u Zagrebu da bi bili pohranjeni među ostalim spisima obitelji Draganić Vrančić. Današnje spoznaje nam govore da tražene intervencije ili nije bilo ili da nije urodila plodom, budući da se spomenuta pisma Fausta Vrančića još uvijek nalaze u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. U ožujku 2010. gospođa Vesna Draganić Vrančić Vrus je Državnom arhivu u Rijeci predala 0,8 dužnih metara spisa obitelji Draganić Vrančić, nastalih u razdoblju od 1552. do 1971. godine

Bibliografski izvor: Draganić, plemićka obitelj u Šibeniku. Hrvatski biografski leksikon. Sv. 3. Zagreb : Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, 1993. Str. 539-542.
Draganić Vrančić, Jeronim, opat (Šibenik, 7. VI. 1738 - Zlosela (Pirovac), 12. III. 1821.) Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, 1993. Str. 544.
Polić, M., Spicijarić-Paškvan, N. Zloseljani (Pirovčani) i „Sjećanja na Zloseljane” Ljubomira Draganića Vrančića. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (Zagreb ; Zadar), 53 (2011), str. 201-222. URI: https://hrcak.srce.hr/75198
Zbornik o Faustu Vrančiću : zbornik radova sa Znanstvenog skupa Obitelj Vrančić u hrvatskoj književnosti i znanosti, Šibenik, 12. - 14. rujna 1995. [Lakić, V. (ur.)]. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić”, 2001.
Zbornik o Antunu Vrančiću : zbornik radova sa znanstvenoga skupa o Antunu Vrančiću, Šibenik, 11. - 12. lipnja 2004. [Lakić, V. (ur.)]. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić”, 2005.
Urem, M. Kratka povijest hrvatske plemićke obitelji Draganić Vrančić (Šibenik, Pirovac, Prvić). Dometi (Rijeka). 22, 3-4(2012), str. 7-38.
Sorić, D. Klasifikacija pisama Antuna Vrančića. Colloquia Maruliana (Split), 18 (2009), str. 83-119.
Jurić, Š. Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu. Sv. 4. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1997.
Faust Vrančić i njegovo doba : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa održanoga u povodu 400. obljetnice objavljivanja „Novih strojeva” Frausta Vrančića, Vodice - Šibenik, 22. - 23. rujna 2015. Borić, M., Blažević, Z., Marotti, B. Šibenik : Memorijalni centar „Faust Vrančić”, 2018.

Obavijesna pomagala: OBITELJ DRAGANIĆ-VRANČIĆ

Dopunski izvori: HR-DARI-1000 Obitelj Draganić - Vrančić

Mjesto pohrane: Zadar

Vrijeme nastanka djela: 1434-1921